1141 (podserije 0, 1 i 2)
Sredinom
šezdesetih godina Jugoslavenske željeznice su se odlučile koristiti napon
napajanja od 25 kV 50 Hz. Prva pruga koja je trebala biti opremljena tim
sistemom napajanja bila je pruga Zagreb – Beograd, najvažnija pruga u bivšoj
Jugoslaviji. S obzirom da je do tada na mreži JŽ-a postojao isključivo sistem
napajanja od 3000 V= (pruge u
Sloveniji i pruga Zagreb Rijeka u Hrvatskoj), za novo elektrificiranu prugu
trebalo je kupiti nove električne lokomotive.
Za
švedske ASEA-ine lokomotive JŽ su se odlučili iz razloga što su domaće
tvornice bile su sposobne licencno proizvesti takav tip lokomotive. Lokomotiva
je poboljšana verzija švedske lokomotive klase Rb.
Osamdeset
švedskih lokomotiva predano je JŽ-u nešto prije dovršetka elektrifikacije
pruge Zagreb – Beograd, pa su do puštanja u promet u srpnju 1969. te
lokomotive stajale u depoima. Lokomotiva serije 441, osovinskog rasporeda
Bo'-Bo' je univerzalna lokomotiva namjenjena za vuču teških tertnih i brzih
putničkih vlakova po brdskim i nizinskim prugama..
U
srpnju 1969. godine lokomotive serije JŽ 441 puštene su službeno u promet.
Odmah nakon toga Končar je, uz pomoć ostalih jugoslavenskih tvornica počeo
proizvoditi ove lokomotive, što predstavlja prvi tip elektrolokomotiva
proizvedenih u Jugoslaviji.
Ukupno
je proizvedeno 6 podserija, a na nekima su napravljena određena poboljšanja.
Tako bivše JŽ podserije 3, 4, 5, 7 i 8 imaju elektro-dinamičku kočnicu,
podserije 3, 5, 8 višestruko upravljanje, a podserija 7 je imla maksimalnu
brzinu od 160 km/h. Taj tip lokomotive je bio najbrži na mreži JŽ-a do pojave
novih lokomotiva serije 442 (HŽ 1142).
Lokomotiva
441 (HŽ 1141) je i danas najzastupljnija elektrolokomotiva na mreži HŽ-a (od
ukupnog broja elektrolokomotiva u HŽ-u na seriju 1141 otpada gotovo 2/3
jedinica. Končar je sredinom 90' počeo realizirati unaprijeđenje ovog
lokomotiva. Rezultat te modernizacije je tiristorizacija lokomotive koja je
dobila oznaku 1141 301.
Tehnički podaci (Engleski jezik)