Željeznica u bjelovarskome kraju

Uvod

Do 1880. godine u promet su predane glavne željezničke pruge Austrijske monarhije koje prolaze kroz Hrvatsku. Financirala ih je država sa svrhom povezivanja prijestolnica Monarhije (Beča i Budimpešte) s Jadranskim morem (s lukama poput Trsta, Rijeke i Pule). Unatoč tome, željeznica je zaobišla mnoge važne gradove i područja prirodnih bogatstava. Zbog toga je Mađarski sabor donio nov zakon prema kojemu pojedinci i udruge mogu graditi komercijalne željezničke pruge na temelju koncesija. Pritom je bilo obavezno spajanje novih trasa na postojeću željezničku mrežu.

Početak izgradnje

Prva je koncesija dana 1884. godine Henricku Beniesu, koji je utemeljio društvo Vicinalne željeznice Barcs - Pakrac. Željeznička je linija spajala Barcs (pograničnu stanicu u Mađarskoj), Viroviticu i Pakrac, a imala je i dva ogranka: Suhopolje - Slatina i Maslenjača - Končanica (vidi zemljovid). Uskoro nakon toga, g. Benies je predao prugu na korištenje Društvu južnih željeznica (Süd), koje je uvelo posebne prijevozne zahtjeve i takse za vlakove Mađarskih državnih željeznica (MÁV) koji su prometovali između Virovitice i Slatine.
Duljina željezničke pruge Barcs - Virovitica - Pakrac iznosila je 93.6 km, linija Suhopolje - Slatina bila je duga 16.9 km, a Maslenjača - Končanica 12.5 km. Glavni pravac Barcs - Pakrac pušten je u promet 18. kolovoza 1885. godine, a pobočne su linije otvorene 4. listopada iste godine. Dionica Virovitica - Suhopolje - Pčelić - Slatina kasnije je uključena u željezničku prugu Virovitica - Osijek (dovršenu do 1895. godine), koja je proširena do Koprivnice 1912. godine. Nažalost, pruga Maslenjača - Končanica je ukinuta 1966. godine, a dionica Barcs - Virovitica (duljine otprilike 15 km) zatvorena je godine 1968. (ostavljen je samo industrijski kolosijek za šećeranu).

Veza sa Zagrebom

Nakon što je ostvarena veza s Budimpeštom, javili su se novi poticaji za proširenje željezničke mreže. Godine 1896. Artur Berchtold i Wilhelm Deutsch zatražili su koncesiju za izgradnju pruge Dugo Selo - Banova Jaruga - Novska (84 km), uključujući ogranak Banova Jaruga - Pakrac (30 km). Oba su pravca puštena u promet 29. studenoga 1897. godine. Na taj su način Barcs i Virovitica dobili izravnu željezničku vezu sa Zagrebom.

Novoizgrađeni željeznički kolodvor u Bjelovaru

Bjelovarska željeznica - izgradnja i ponovno oživljavanje

Javila se nova inicijativa: povezivanje Bjelovara s Viroviticom i Zagrebom pomoću postojeće linije Zagreb - Dugo Selo - Križevci - Koprivnica - Zákány. Koncesija je odobrena 1893. godine. Nova željeznička pruga Križevci - Bjelovar - Kloštar - Virovitica bila je duga 90.7 km, te je postupno puštana u promet: dionica Križevci - Bjelovar 2. rujna 1894., Bjelovar - Mišulinovac 1. rujna 1899., a dionica Mišulinovac - Kloštar - Virovitica 4. svibnja 1900. godine.
Izgradnja druge dionice oduljila se zbog tunela Paulovac, probijenoga kroz Bilogoru između stajališta Paulovac i kolodvora Katalena. Tunel je trebalo dvaput obzidati opekom. Na ovoj su dionici izgrađena još dva pobočna kolosijeka, pripojena kolodvoru Mišulinovac. Svaki je od njih bio dug 2 km i vodio je u ugljenokope koji su iscrpljeni do 1904. Odmah nakon toga tračnice su skinute.
Linija Križevci - Bjelovar - Virovitica uskoro se pokazala vrlo isplativom, tako te je 1908. godine prevezeno 342 634 putnika, a teretni je prijevoz iznosio 125 759 tona.
Godine 1968., dionica Bjelovar - Kloštar zatvorena je zbog pada prometa, a 1980. godine uklonjene su i tračnice. No nakon samo dvanaest godina, 1992., započela je obnova pruge, te je nakon ulaganja tri milijuna DEM na njoj obnovljen promet 5. listopada 1995. godine.

Posljednja lokalna pruga

Godine 1913. izgrađena je posljednja željeznička pruga na bjelovarskome području. Povezivala je Bjelovar, Garešnicu i Grubišno Polje. Godine 1968. zatvorena je zbog navodno slaba prometa. Trasa te linije može se vidjeti na zemljovidu.

Promet danas

Danas svakodnevno prometuju dva para putničkih vlakova Zagreb - Bjelovar s dodatnim parom izravnih vlakova Zagreb - Kloštar, te jedan par putničkih vlakova Zagreb - Virovitica preko Bjelovara. Osim toga, postoje još četiri para lokalnih vlakova Križevci - Bjelovar, i još dva para putničkih vlakova Križevci - Kloštar. Naposljetku, ima još dva para lokalnih vlakova između Bjelovara i Kloštra, a svi omogućavaju presjedanje unutar nekoliko minuta. Također svakodnevno vozi jedan par teretnih vlakova između Bjelovara i Zagreba.
Novi vozni red 2001./02. po prvi puta uvodi brzi vlak Bjelovar - Zagreb (br. 972/973) po cijeni putničkoga vlaka. Vozno vrijeme za udaljenost od 90 km iznosi 1 sat i 20 minuta. Ova ponuda uključuje posluživanje kave, novina i časopisa na vlaku.
Predviđena je izravna željeznička veza između Gradeca i Svetoga Ivana Žabno, pa će se uskoro pristupiti izgradnji nove linije. To će omogućiti izravne vlakove Zagreb - Bjelovar - Osijek, bez promjene smjera vožnje u Križevcima ili Koprivnici.

Velika hvala gđi Heleni Bunijevac, koja nam je ljubezno dopustila poslužiti se njezinim člancima!